Kultura stola u doba Zrinskih

Palača za objedovanje uvijek je bila reprezentativna i dobro opremljena. Tu su spadali kredenc, stolovi, stolice, na zidovima držači za svijeće, tepisi i slike. Osim tzv. kredenca na kojemu su najčešće bile posude za piće postojao je i stol za posluživanje sa poklopljenim zdjelama sa hranom.
Zdjele za posluživanje na dvorovima plemenitaša u 17.stoljeću bile su izrađene iz više vrsta materijala. Najviše je bilo metalnih od srebra i kositra, manje je bilo zemljanih ( keramičkih) i drvenih. U 17. stoljeću srebrne su zdjele za serviranje postale nezaobilazni dodaci svakodnevnog serviranja obroka. Postale su sredstva reprezentacije i potvrde imovinskog stanja. Postojale su tri vrste zdjela za posluživanje: one koje se koriste svaki dan, tzv. „izlazne zdjele“ , one koje se koriste za blagovanje na praznike ( one su stajale na kredencima u blagovaonicama) i zdjele koje su pripadale imovini vlasnika a držane su u skladištima i nikada nisu korištene.
U srednjem vijeku , tanjur se još ne koristi za jelo. Jelo se uzimalo iz zajedničke zdjele i stavljalo se na krišku kruha, po potrebi zarezalo na komade i prstima stavljalo u usta. Tek početkom 16.stoljeću počinju se koristiti tanjuri , dok je u 17.stoljeću na dvorovima plemenitaša već svatko jeo iz svog tanjura. Kada je na stol stavljen tanjur, pomoćnik je iz pojasa s utorima vadio noževe, žlice i vilice te ih stavljao svakome pored tanjura.
Pribor za jelo počeo s koristiti na različitim mjestima u različito vrijeme. Nož je bio prvi pribor za jelo ali on je služio osim za jelo i kao oružje. Zbog toga su noževi bili šiljasti i s uskom oštricom jer su njima rezali ali i vrhom nabadali zalogaje te ih podizali do usta. Oblik noževa počinje se mijenjati krajem 16. i početkom 17. stoljeća i to zbog uvođenja vilica. Vilice su na dvorovima plemenitaša u to vrijeme bile svakodnevna stvar i bile su srebrne ali potpuno ili djelomično pozlaćene. Početkom srednjeg vijeka tekuća jela su se uglavnom pila. Kasnije, u srednjem vijeku, svatko je koristio svoju žlicu. Tijekom 17. stoljeća formirala se ovalna žlica kakvu poznajemo i danas.
Zbog dobrih trgovačkih veza sa Venecijom na dvoru Zrinskih u srednjem vijeku pilo se iz staklenih čaša.
U srednjem vijeku stolovi su stajali blizu zida , a ljudi su sjedili na klupama koje su se oslanjale na zid. Vladar je sjedio na posebnom stolu sam ili sa manjim odabranim društvom. Kasnije se sjedilo s obje strane stole ali još uvijek na klupama koje su bile prekrivene tepisima ili tapiserijama da im bude udobnije. U 17. stoljeću počinju se upotrebljavati i stolice različitih oblika i formi posebno za vladare koje su bile obložene kožom, baršunom ili svilom. Ta se moda raširila u potkraj 17. stoljeća kada se počinju izrađivati tzv. renesansne stolice koje su bile niže od prvobitnih pa je onaj tko je na njima sjedio mogao nogama dohvatiti pod.
Grijanje palača, pa tako i blagovaonica, obavljalo se pomoću zelenih keramičkih peći koje su se ložile izvana. Svjetlo za večernje obroke osiguravali su različitim svijećnjacima sa svijećama koji su bili dio pričvršćeni za zid a dio njih je visjelo sa stropa.
Za uklanjanje različitih neugodnih mirisa iz blagovaonica koristili su različita kadila poput bijele smole.
Raspored pranja ruku na dvorovima plemstva, prije i poslije svečanog obroka, odvijao se po najsvečanijoj ceremoniji. Brigu o tome vodio je hopmeister( majstor dvora). Kada je u blagovaonicu ušao knez svi bi ostali ustali i stali u red. Glavni peharnik bi se duboko naklonio prema knezu i kneginji, pristupio im, u jednoj je ruci je imao srebrni lavor a u drugoj vrč za pranje i čisti izvezeni ubrus za ruke.. Prvo se oprao knez a nakon njega i kneginja. Kad bi imali svečane goste, poput kraljevih izaslanika ili nekog drugog vladara, prali bi ruke i brisali ih istovremeno u isti ubrus. Prati se zajedno sa knezom bio je znak milosti, što se smatralo posebnom časti. Ostali su prali ruke nakon njih i to prema svome rangu.

Ova stranica nastala je tijekom provedbe projekta TOUREX - Extension of the tourism market by family-run tourism service providers along the Drava and Mura (Tenkes csárda – Malo Selo) sufinanciranog iz programa Programa Blight (Interreg V-A Hungary-Croatia Co-operation Program 2014-2020 (HUHR/1801)
© 2022 Etno Art Travel. Sva prava pridržana.
Uvjeti korištenja
Politika privatnosti
Podnošenje prigovora
phonecrossmenuchevron-down linkedin facebook pinterest youtube rss twitter instagram facebook-blank rss-blank linkedin-blank pinterest youtube twitter instagram